Beogradski maraton 2010
Start 23. Beogradskog maratona

Jutro je osvanulo svetlo, puno obećavanja. Ja sam doduše, brinuo da zvezda ne upeče suviše jako, kako se ispostavilo, ne bez razloga. Budući da sam proverio opremu pred polazak, krećem do sastajališta, gde se nalazim sa Katicom i Cvejom. Negde usput, kupimo i Lidiju…Dok se penjemo uz Venac, bivam po ko zna koji put opčinjen lepotom Fruške Gore. Put do Beograda prolazi u veseloj atmosferi i relativno brzo stižemo u Beograd, koji se ceo obukao u Beogradski maraton. Groznica trke oseća se svuda, tim pre što ne uspevamo odmah da nađemo parking. Srećem mnoštvo dragih lica i zajedno komentarišemo buduću trku. U boxu za trkače, temeljno se zagrevam i istežem. Znam da sam utreniran, ali ipak se odlučujem za meni najdražu taktiku progresije, tj. od početka trčanje sa maksimalno laganim tempom uz postepena i umerena etapna ubrzavanja, kako bih najviše snage sačuvao za sam kraj, bez nepotrebnog prevremenog gubljenja energije. Sa sobom nosim dva gela i ništa od čvrste hrane, budući da tokom trke ,,sva” krv ode u aktivne grupe mišića a čvrsta hrana samo optereti stomak. I ovaj put organizacija Beogradskog maratona je bila na visokom nivou, još jedan od razloga zašto volim ovu trku. Nema nerviranja oko kašnjenja starta, lošeg suđenja i ostalih tričarija koje znaju ponekad da pokvare utisak o trci.

Polumaratonci
Polumaratonci pre starta, skoro pa ko zapete puške!

Dok brujanje elise zaglušuje priču trkača, čujem odbrojavanje, 10…9… I uskoro sledi start, 23 po redu, Beogradskog maratona. Brži trkači iza mene čepaju sporije i nerviraju se što ne mogu brzo da se probiju… Meni gužva smeta delimično, zato što moram konstantno da zaobilazim ljude i menjam tempo, ali već posle desetog kilometra, imam čist prostor a Beograd se pruža ispred mene. Nikakve drastičnije promene ne pravim u taktici, trčim lagano, vreme mi trenutno odgovara i trudim se da se suzdržavam, budući da se osećam maksimalno spremno. Posle nekog desetog kilometra, uzimam gel i krećem polako da ubrzavam. Ubrzo srećem Raša, Vitu, Tanju i
Priključujem se njihovoj grupi. Iako mi je ovo deseti ili pak jedanaesti olimpijski maraton, ovo je prvi put da trčim u kompaktnoj grupi ove veličine. Tokom trke ne pričam, kako bih sačuvao snagu. U grupi se konstantno bodrimo, pričamo o taktici i vlada pozitivna atmosfera. Na nekom dvadesetom kilometru, Vita se odvaja a mi ostajemo u grupi. Prethodno nam se priključuje drugar Pavao iz Hrvatske, Ajron Men. Publika je na nivou. Uzimam i drugi gel, svo vreme se pravovremeno hidrirajući tokom trke i polivajući se vodom, budući da toplota počinje da uzima danak. Proverevam sebe, sa dve promene tempa i ustanovljavam da iako se osećam maksimalno prijatno tokom sporijeg tempa, da me brži tempo umara. Zaključujem da je još rano da ubrzavam, i tek negde kod 32km, odvajam se od Raša i Tanje. Osećam da za ovo imam snage, trudim se da ne razmišljam o cilju dok ga ne ugledam i trudim se da mi bude koliko toliko prijatno. Generalno, uživao sam u celoj trci i ne želim sada da pokvarim ugođaj.  Jak vetar nas prati u samoj završnici trke što uslovljava malo promenjenu tehniku trčanja uz vetar, sa malo više podignutim kolenima i rukama više uz telo. Na Brankovom mostu vetar i uzbrdica rade složno. Po silasku sa mosta, znam da je kraj blizu ali se opet štedim, zadovoljan rezultatom. Svo vreme trčim samo po subjektivnom osećaju, bez ikakvih merenja. Kod Beogradskog maratona, najviše volim nizbrdicu pred sam kraj maratona. Protrčavam kroz cilj u vremenu od 3:29:01, veoma zadovoljan učinkom. Šetam do skupštine, kako bih malo razbio laktate i šetnja mi prija, a ubrzo se nalazim i sa društvom koje završava trku. Posle kratkog druženja i zajedničke kafe, razilazimo se i idemo kućama. Vožnja nazad prolazi u sumiranju utisaka sa trke, dobrom raspoloženju i razmeni iskustava. Naši takmičari i rekreativci postigli su sledeće rezultate, a ja ih pozivam da u komentarima ostave svoje utisce o trci.

Boško Stupar
Boško Stupar posle polumaratona srećan i zadovoljan

Maraton:

  1. Radumilo Tanja 03:33:51;
  2. Rašković Vladimir 03:44:12;
  3. Boroja Drago 04:00:52.

Polumaraton:

  1. Riling Vladimir 01:26:28;
  2. Stupar Boško: 01:30:22;
  3. Berić Nenad 01:42:36;
  4. Ristić Katica 02:03:39,
  5. Raca Mirko 02:0359;
  6. Latinović Milena 02:16:55

Nemanja Nikolić

By Boško Stupar

Triatlonac, trkač, orjentirac, penjač, avanturista, entuzijast, boškotlonac, kažu prijatelji :)